Jedan od najvrjednijih povijesnih objekata u gradu je kapela Uzašašća Gospodnjega, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada (zvanom Matanovci), nasuprot gradskom groblju. Kapela se nalazi na vrhu padine, u osi Podravske magistrale, pa je izdaleka vidljiva svima koji s ove strane ulaze u Našice. Kapelu je projektirao čuveni arhitekt Herman Bolle, a podignuta je 1881. godine. To je jedan od ključnih objekata historicizma u središnjoj Slavoniji, a Bolle je kombinirao elemente neogotike (vanjština, prostor crkve) s elementima neoromanike (prostor kripte).
Objekt je dao sagraditi našički vlastelin i tadašnji hrvatski ban, Ladislav grof Pejačević, kao spomen na preminulog sina Marka. S obzirom na dvostruku namjenu objekta (crkva i mauzolej), projektiran je dvoetažni prostor. U kripti crkve (donja etaža) bio je uređen prostor za sahranu članova obitelji (mauzolej), koji su se do tada sahranjivali u kripti našičke crkve sv. Antuna Padovanskog. Ovdje su sahranjena i dva hrvatska bana – Ladislav i Teodor Pejačević.
U gornjoj etaži je crkva Uzašašća Gospodnjega, koja je do Drugog svjetskog rata imala niz vrijednih detalja (vitraji, kameni oltar, harmonij, drvena klecala, zvono). Izvedena je kao jednobrodna i jednoapsidalna crkva, s poligonalnim svetištem. Nad ulaznim dijelom izveden je korski prostor i toranj za zvono. Zbog pada terena svaka etaža ima zaseban ulaz, a do gornjeg vodi dvokrako vanjsko stubište. Uz kapelu je i grob prve hrvatske skladateljice, Teodore (Dore) grofice Pejačević ud. von Lumbe.
Kapela je do Drugog svjetskog rata imala njegovan okoliš, koji se danas ponovo uređuje, a u prilaznoj aleji lipa nalaze se postaje križnoga puta. Kapela je duže vrijeme korištena kao gradska mrtvačnica, a nakon završetka obnove očekuje se njeno uključivanje u vjerski i kulturni život grada.
